Sirija

Hrvoje Ivančić (33) novinar, književnik i putopisac te Goran Šafarek, biolog, publicist i dokumentarist u Siriji su proveli deset dana kako bi snimali materijale za dokumentarni film o ratnih strahotama te seriju TV priloga i reportaža za hrvatske medije.

_D__7433

Zanemare li se prelijetanja aviona, eksplozije u daljini i brojne vojne punktove moglo bi se pomisliti da ondje nema rata. U Damasku život ide dalje, institucije funkcioniraju, a ljudi se okupljaju na ulicama, tržnicama, u restoranima, kafićima…Međutim samo dva-tri kilometra dalje vlada totalna destrukcija. Islamistički pobunjenici kontroliraju dijelove predgrađa i svako malo uspijevaju u svojem terorističkom naumu. Na dan kad smo došli u Damask, na jednoj od gradskih tržnica dogodio se bombaški napad u kojem je poginulo 10-ak osoba. Još veći napad dogodio se nedugo nakon što smo krenuli kući u Hrvatsku. U južnom Damasku, u kvartu Sayyidah Zaynab tri su bombaša potukla 80-ak osoba, dok je u Homsu, u dva napada u pretežno alavitskom dijelu grada poginulo 50-ak Sirijaca. Ozlijeđene se brojalo u stotinama.

_D__6726

U Damasku granatiranja obično kreću poslijepodne ili predvečer. Lokalno stanovništvo niti ne podiže glavu, dok smo mi svako malo strepili i gledali u nebo. Ovo je moje prvo ratno iskustvo. Iako sam se dva i pol mjeseca, čekajući vizu, pripremao za Siriju, ništa vas zapravo ne može pripremiti za ono što vas tamo dočeka. Moj kolega Hrvoje tu je ipak iskusniji jer mu je ovo treća posjeta Siriji – i koji se specijalizirao za teme Bliskog Istoka.

 

Najviše vremena proveli smo u Damasku, Homsu i Al Quaryataynu, sve redom teritoriju pod kontrolom sirijske vojske. U predgrađu Damaska Jobaru i susjednoj Doumi bili smo doslovno na 30-ak metara od islamista. Naravno da nam nije bilo svejedno. Dolazimo do sirijskih vojnika i očekujemo nervozu i nepovjerenje prema strancima nakon pet godina neprekinutih borbi, a oni nas dočekuju kao da se ništa ne događa i nude kavom i čajem. Ni u jednom trenutku se nismo osjećali ugroženi. Većina Sirijaca su mislili da smo Rusi, a njih trenutno jako vole. Kad smo im rekli da smo iz Hrvatske malo su kimali glavom jer zbog propagande baš i ne gaje simpatije prema Europskoj uniji. _D__7622_3_4_tonemappedUmajadska džamija u centru Damaska

Trebali smo krenuti i za Aleppo gdje se trenutno vode jedne od najžešćih borbi, no otkazali smo zbog nedostatka vremena i dobro da jesmo. Ne znam kako bismo se vratili jer je dio ceste od Homsa prema Aleppu koji dan kasnije pao u ruke pobunjenika. Nismo vidjeli mnogo novinarskih ekipa, tek kolege iz američkog CNN-a i NBC-a s kojima su u Ministarstvu informiranja čekali potrebne dozvole za snimanje.

_D__7281_2_3_4_5_tonemappedRuševina Homsa

Ono što vidimo na televiziji i čitamo u novinama ne može realno dočarati stanje u Siriji i tko se zapravo bori protiv koga. Samo na pobunjeničkoj strani postoji nekoliko stotina frakcija. Jedni od njih su umjereni pobunjenici Slobodna Sirijska vojska (FSA), uglavnom nezadovoljni Suniti, bivši Vladini vojnici koji su prije nekoliko godina uz pomoć Amerikanaca pokušali svrgnuti Asada. Od sunitskih islamista tu su frakcije, od kojih su najveće Jaysh al-Islam kod Damaska ili Ahrar Ash-Sham u Idlibu. Džihadisti Al Nusre, sirijskog ogranka Al Qaide i ostale Al Qaidine frakcije također su vrlo moćne. Dakako tu je i famozna Islamska država čija je pojava zapravo onemogućila da Amerikanci naprave ono što im je donekle uspjelo u Libiji, a to je kontrola teritorija. Svojim aspiracijama za totalnom dominacijom IS se uspio odvojiti od ostalih islamističkih pobunjenika i sada zapravo vode rat sami protiv svih. S IS-om zbog njihovog radikalnog fundamentalizma čak ni Al Qaida ne želi imati posla.

10

Sve te pobunjeničke skupine nemaju klasičnu povezujuću zapovjednu strukturu nego, dodaje Šafarek, tek povremena zajednička djelovanja. Tu se ističe Jaysh al- Fateh, (Osvajačka vojsku) koju predvode Al Nusra, Ahrar ash Sham te FSA na sjeveru i Južni Front na jugu. Svakojake milicije su pak prisutne i na strani sirijske Vlade. Vojno možda i najsposobniji među njima je libanonski, šijitski Hezbollah. Uz njih su i šijitske milicije iz Iraka, poput Harakat Hezbollaha i sličnih. Zbog svega toga sukobe u Siriji treba gledati na više razina.

Na lokalnoj razini sukobljavaju se urbani i ruralni Suniti, Šijiti, Alaviti, Kršćani i Druzi. Regionalno pak postoji očita netrpeljivost Sunita i Šijita, odnosno njihovih centara moći Irana (Šijiti) koji podržavaju Asada i Saudijska Arabija (Suniti) na strani pobunjenika. Globalno, sukobljavaju se Rusija i SAD.

Tijek rata u Siriji stubokom promijenio onog dana kad je Vladimir Putin shvatio da bi pobunjenici mogli svrgnuti saveznika mu Asada te je odlučio uplesti svoje prste kako bi strateški zaštitio izlaz na Mediteran. Amerikanci su neslavno prošli sa Slobodnom sirijskom vojskom (FSA) pa su sada pronašli saveznika u kurdskim Sirijskim demokratskim snagama. Pobunjenike protiv Vlade Bašar al-Asada od početka su logistički potpomagale Turska, Katar, Saudijska Arabija i SAD.

101Život u Damasku

Asad je padom velikih gradova Idliba, Jisr al-Shugura i Palmire bio na koljenima no u drugoj polovici protekle godine uključila se Rusija. Ratna taktika sirijske vojske drastično se promijenila, na bolje. Ne srljaju više kao ranije. Osim zračnihnapada, ruske su snage poboljšali taktiku sirijske vojske što se pokazuje dobitnom kombinacijom, a vrhunac svega je oslobađanje Palmire od IS-a.

_D__8362
Devastirana freska u grkokatoličkoj crkvi u Malouli