Publikacije - Knjige

Goran Šafarek| 05 Feb 2016| 0 comments
Priroda-Hrvatske_NASLOVNICA-1Monografija PrirodaHrvatske svojevrsni je nastavak knjige Životinje Hrvatske, no obuhvaća cjelokupnu prirodu.

Malo zemalja u Europi može se podičiti prirodom kakvu ima naša domovina. Svi znamo za naše bogato podmorje i još očuvanu obalu, no to nije sve. Dinarski krš sa specifičnim geološkim i hidrološkim pojavama prekriva polovinu Hrvatske. Možda ni jedna zemlja nema tako raznolike, a još očuvane, rijeke s endemskim vrstama riba kao Hrvatska. S druge strane, Biokovo, Velebit i ostale planine čuvaju brojne endemske biljke. Planinsko područje još nastanjuju velike zvijeri − medvjed, ris i vuk − koje su protjerane u većem dijelu Europe. Naše šupljikavo podzemlje svjetsko je središte podzemne faune s golemim brojem endema. Tu su i brojni dragulji: slapovi, kanjoni, stjenovite litice, šume, livade … Iako tisućljećima pod utjecajem ljudi, divljina se u Hrvatskoj ipak donekle uspjela održati.

Istražite čarobne planinske vrhove, impresivne riječne kanjone, guste hrastove šume, slikovite močvare i poplavna područja, brojne krške otoke te bogato i šareno podmorje. Otkrijte zadivljujuća prirodna staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje je tekstovima i fotografijama popratio Goran Šafarek, poznati hrvatski biolog, istraživač, fotograf i snimatelj. Upoznajte sedru, buru, krške i još mnoge druge fenomene po kojima je priroda Hrvatske prepoznatljiva i izvan svojih granica. Kako bismo je sačuvali za buduće naraštaje, diljem Lijepe Naše više je od 400 zaštićenih prirodnih područja, a njihov popis na kraju knjige zaokružuje ovo jedinstveno i uzbudljivo putovanje.

Goran Šafarek autor je svih tekstova i gotovo svih fotografija u knjizi. Ostali autori fotografija: Tomislav Šolić, Perica Mustafić, Vedran Slijepčević, Nino Šalkić, Ivana Selanec, Velid Jakupović i Ivan Budinski.

Goran Šafarek| 24 Nov 2014| 0 comments
 ŠodericaKnjiga na popularan način objašnjava postanak Šoderica i njihov značaj za biološku raznolikost i ljude.

Ona nisu ostatak drevnog mora, već su ih stvorili ljudi kopanjem šljunka ili šodera kako ga Podravci zovu pa otud i naziv šoderice. Budući da je podzemna voda skoro do same površine zemlje, odmah je punila nastale rupe. Ljudi su iskopali šoderice, ne iz želje za kupanjem, već za šljunkom, mineralnom sirovinom za proizvodnju građevinskog materijala. Podravski šljunak visoke je kvalitete i stoga veoma tražen. Nakon kopanja  ostale su brazgotine u okolišu, ali priroda ih je počela zacjeljivati. Vrbe i trska ispunile su obalu, a lopoči vodu. S druge pak strane, čovjek je preuzeo dio tih voda za kupanje, ribolov i ostale aktivnosti. Mnogi su odrasli  s gorkastim okusom barske vode, ondje izvukli prvu ribu, podigli šator….

Jezero Šoderica kod Botova, svega 400 m od Drave davno je proživjelo svoje slavne dane kada je vikendom znalo doći i 20 000 ljudi a za ulazak se čekalo u redu iza rampe. Danas cijelo područje propada, kako građevine, tako i samo jezero uslijed njegova starenja, odnosno zamočvarenja ubrzanim ljudskim djelovanjem. Ipak, u posljednje vrijeme općina Legrad i njen mladi načelnik trude se da oživi ovaj biser Podravine.

Knjiga je ilustrirana s mnogo velikih fotografija – zapravo je i naglasak na slikovnom prikazu koji govori više od riječi. Tako se može vidjeti Šoderica iz zraka, njeni skriveni stanovnici – ptice i ostale životinje, kao i njene mutne dubine s ribama.

Ova knjiga širom Hrvatske turistički promovira šoderice i Podravinu općenito, no  nastoji i  probuditi Šodericu, te podići svijest ljudi o potrebi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja.

Goran Šafarek| 31 Mar 2014| 0 comments
zivotinje_u_hrvatskojHrvatska je među rijetkim državama u kojima još žive vuk, medvjed i ris, koji su u većini zapadnoeuropskih država nestali. To svjedoči o njezinu izuzetnu prirodnom bogatstvu.

Šupljikavo krško podzemlje ispod gotovo polovice Hrvatske pravo je biološko blago, a toga su svjesni tek rijetki. Hrvatska podzemna fauna s mnogim endemima jedno je od svjetskih središta biološke raznolikosti; od petsto vrsta čak sedamdeset posto su endemi!

Nemoguće je u jednoj knjizi prikazati sve životinje koje žive unutar hrvatskih granica, pa su u knjizi obrađene najčešće, ali i rijetko viđene vrste. Naglasak je na našim endemima i ugroženim vrstama, jer svijest o ugroženosti neke životinje dobar je početak njezine zaštite. Životinje opisane u knjizi svrstane su po biogeografsko-stanišnom principu, tj. po karakterističnim područjima na kojima obitavaju.

 

Otisnite se stoga na jedinstveno putovanje hrvatskim travnjacima i livadama, nizinskim i planinskim šumama, močvarnim područjima, surovim kamenjarom i čarobnim krškim podzemljem. Uz nadahnjujuće i informativne tekstove Gorana Šafareka, hrvatskog biologa, istraživača, fotografa i snimatelja, te zapanjujuće fotografije upoznajte zanimljive životinje naših bistrih rijeka, brojne vrste s kojima dijelimo životni prostor u gradovima i selima te čudesnu faunu jadranskog podmorja.

Knjiga je podijeljena u 20 poglavlja (uvod + 19 staništa). Na kraju knjige abecedirano je kazalo.

ŽIVOTINJE HRVATSKE – najveća ilustrirana zbirka hrvatske faune s više stotina obrađenih životinjskih vrsta.

Goran Šafarek| 13 Feb 2014| 0 comments
VEDAkorice-hrbat27mm.indd
Monografija „Rijeke Hrvatske“ obrađuje gotovo sve naše rijeke i riječice, od Dunava do Neretve. Naglasak knjige nije na pukom opisu rijeka već na obilježjima naših rijeka poput meandriranja, sprudova, sedre, slapova…

Opisuju se i „nepoznati“ dijelovi rijeka, njihova dinamika, opisuje se što je to uopće rijeka, posebice u kršu. Knjiga prikazuje i novi pogled na rijeke kao vrlo složene sustave, njihove biološku raznolikost, ali i gospodarske koristi za ljude. Naše rijeke dio su hrvatske i europske prirodne baštine. Istovremeno, one su u našoj zemlji još uvijek neprepoznate kao takve i ne pridaje im se dovoljna važnost. U prilog tome ide, među ostalim i činjenica da do danas nemamo literature koja bi objedinila sve naše rijeke u jednu cjelinu.  Hrvatska se, upravo zahvaljujući izdašnosti njihovih izvora, odnosno zahvaljujući podzemnim dijelovima njihova toka, svrstava u sam vrh zemalja sa dovoljnim zalihama pitke vode. Istovremeno, rijeke su naročito osjetljive na svaki oblik zagađenja i uništenja. U Europskoj Uniji su rijeke zaštićene strogima zakonima i ogromna sredstva se ulažu u ponovno vraćanje rijeka u njihovo prirodno stanje.

Autori, Goran Šafarek i Tomislav Šolić već se više od jednog desetljeća bave istraživanjem, opisivanjem, fotografiranjem, prezentacijom i zaštitom hrvatskih rijeka. Objavili su mnoštvo reportaža i članaka (autori su tekstova i fotografija) u sljedećim časopisima: National Geographic, Meridijani, GEO, Moj planet, Putovanja, Croatia Airlines, Naturfoto (Njemačka), Gloss- Hrvatska, Priroda, Hrvatska vodoprivreda, Hrvatske šume …

IZ RECENZIJE:

… treba istaknuti i mnoštvo izuzetnih fotografija, koje zorno doča – ravaju ljepotu i veliku raznolikost naših rijeka. Bogata zbirka foto – grafija dodatno potvrđuje ljubav i dugogodišnje iskustvo autora u istraživanju skrivenih kutaka naših rijeka. Treba naglasiti da Rijeke Hrvatske popunjavaju prazninu u dosadašnjem izdavaštvu vezanom uz popularizaciju i prepoznavanje prirodnih vrijednosti naše zemlje. Ovdje se po prvi put sustavno i na jednom mjestu opisuju praktički sve naše rijeke i njihove osobitosti, a čitatelju se pruža sveobuhvatan i moderan pogled na ovo prirodno bogatstvo. Ono što ovu knjigu dodatno izdvaja od ostalih stručnih i znanstveno popularnih monografija, upravo je osobno iskustvo u doživljaju, kao i velik entuzijazam autora za očuvanje naših rijeka.

Dr. sc. Andrej Stroj, Hrvatski geološki institut, Zagreb

 
Goran Šafarek| 13 Feb 2014| 0 comments
Crna MlakaRECENZIJA

U monografiji «Ornitološki rezervat Crna mlaka – skladan život čovjeka i prirode» Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od Zagreba. Crna Mlaka, kao jedino Ramsarsko područje u Hrvatskoj koje je nastalo i opstaje zahvaljujući ljudskom radu, predstavlja izniman primjer povezanosti čovjeka i prirode. Upravo je neintenzivan uzgoj šarana preduvjet bogatstvu ornitofaune tog područja: ribnjaci bez uzgoja ribe ostaju bez vode i zaraštavaju, dok intenzivan uzgoj drastično smanjuje raznolikost ptica koje na ribnjaku obitavaju. Čovjek je na Crnoj Mlaci usko povezan s prirodom, o njoj ovisan ali i u stalnom sukobu s njom. Taj je odnos dinamičan i osjetljiv i vrlo ga je lako narušiti. Iako gradskom čovjeku može djelovati romantično buditi se s pramenovima jesenske magle ili provesti čitav dan na mirnoj vodi ribnjaka, život i rad na ribnjacima nije lagan. Zahvaljujući čestim posjetima ribnjacima, autor postaje dijelom ove male zajednice, prateći radnike dok kose vodeno bilje, izvlače mreže ili nakon radnog dana obrađuju povrtnjake i uređuju okućnicu. Stoga ova knjiga podjednako oslikava bogatu prirodu i ljude koje ovdje žive i rade.

Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. Iako na ovom području nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Tijekom selidbe, na ribnjacima borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju one na ribnjacima najbrojnija vrsta pataka. Važnost tog broja shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste.

Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini. Autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg zraka nad mirnom vodom ribnjaka. Prateći izmjene godišnjih doba autor nas upoznaje s godišnjim ciklusima ptica, promjenama u prirodi i uz nju vezanim aktivnostima na ribnjacima. Pogled iz zraka pokazuje nam Crnu Mlaku kakvu ne možemo lako vidjeti: zamršenu mrežu lokvica u ispuštenom ribnjaku ili pokrov plutajućeg bilja ispresijecan uskim prolazima koje su načinili labudovi. Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviruju i zvukovi i mirisi močvare i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. Autor ne pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. Štoviše, u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih tajni.

dr.sc. Jelena Kralj