Become a Patron!

Publikacije - Knjige

Goran Šafarek| 13 velj 2014| 0 comments
Crna MlakaRECENZIJA

U monografiji «Ornitološki rezervat Crna mlaka – skladan život čovjeka i prirode» Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od Zagreba. Crna Mlaka, kao jedino Ramsarsko područje u Hrvatskoj koje je nastalo i opstaje zahvaljujući ljudskom radu, predstavlja izniman primjer povezanosti čovjeka i prirode. Upravo je neintenzivan uzgoj šarana preduvjet bogatstvu ornitofaune tog područja: ribnjaci bez uzgoja ribe ostaju bez vode i zaraštavaju, dok intenzivan uzgoj drastično smanjuje raznolikost ptica koje na ribnjaku obitavaju. Čovjek je na Crnoj Mlaci usko povezan s prirodom, o njoj ovisan ali i u stalnom sukobu s njom. Taj je odnos dinamičan i osjetljiv i vrlo ga je lako narušiti. Iako gradskom čovjeku može djelovati romantično buditi se s pramenovima jesenske magle ili provesti čitav dan na mirnoj vodi ribnjaka, život i rad na ribnjacima nije lagan. Zahvaljujući čestim posjetima ribnjacima, autor postaje dijelom ove male zajednice, prateći radnike dok kose vodeno bilje, izvlače mreže ili nakon radnog dana obrađuju povrtnjake i uređuju okućnicu. Stoga ova knjiga podjednako oslikava bogatu prirodu i ljude koje ovdje žive i rade.

Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. Iako na ovom području nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Tijekom selidbe, na ribnjacima borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju one na ribnjacima najbrojnija vrsta pataka. Važnost tog broja shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste.

Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini. Autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg zraka nad mirnom vodom ribnjaka. Prateći izmjene godišnjih doba autor nas upoznaje s godišnjim ciklusima ptica, promjenama u prirodi i uz nju vezanim aktivnostima na ribnjacima. Pogled iz zraka pokazuje nam Crnu Mlaku kakvu ne možemo lako vidjeti: zamršenu mrežu lokvica u ispuštenom ribnjaku ili pokrov plutajućeg bilja ispresijecan uskim prolazima koje su načinili labudovi. Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviruju i zvukovi i mirisi močvare i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. Autor ne pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. Štoviše, u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih tajni.

dr.sc. Jelena Kralj

Goran Šafarek| 13 velj 2014| 0 comments
Drava - Goran ŠafarekNa poticaj Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF) napisao sam fotomonografiju Drava-koprivnička Podravina. Namjera ove knjige je osim edukativne i promocija podravskog kraja te cijele županije. Kako knjiga ima i englesko izdanje, ona će biti prisutna u cijeloj Evropi, pošto će je distribuirati WWF.

Knjiga aktivno potiče ekološki turizam te će Hrvatskoj koristiti za njegov razvoj.

Knjiga obrađuje u 112 stranica prirodnu baštinu rijeke Drave. To je jedna od zadnjih sačuvanih nizinskih rijeka u Europi, prirodni dragulj Hrvatske. Pisana je popularno, jednostavnim jezikom. Sa preko 80 kvalitetnih i velikih fotografija dočarava svo bogatstvo rijeke Drave i okolnih staništa. Knjiga ima veliku ulogu, kako edukativnu, tako i za promociju podravskog kraja. Predgovor je napisao dr. David Reeder (WWF), a pogovor Helena Hećimović.

 

Goran Šafarek| 13 velj 2014| 0 comments
Goran Šafarek - Ušće MureUz to što je jedan od najljepših nizinsko-riječnih lokaliteta u Hrvatskoj, Ušće Mure u Dravu predstavlja osobiti fenomen kojim se Hrvatska može podičiti pred cijelom Europom. Tome svjedoči čak pet razina zaštite: posebni rezervat, Nacionalna ekološka mreža, Regionalni park, Rezervat biosfere i buduća Natura 2000 (kategorija EU).

Svojom prirodnom dinamikom rijeka stvara cijeli niz staništa – od kopna do vode sa svim prijelazima. Rijetko koja područja na tako malom prostoru imaju tako raznolika i očuvana staništa kao ušće Mure. S popisa Nacionalne klasifikacije staništa ovdje nalazimo tekućice, povremene tekućice, staništa amfibijskih zajednica, šljunčane riječne obale, obale trščke, šaša, plutajuću vegetaciju, šumu vrbe i topole… Staništa nisu međusobno odijeljena te postoje zdravi ekosustavi i hranidbeni lanci na kojima živi veliki broj vrsta. Ptice su izvrstan indikator, a kao dobro istražena skupina životinja dobar su pokazatelj očuvanosti staništa. Na ušću Mure, među njima su vodomar, kulici, crne rode, štekavci… To su sve rijetke vrste koje se nalaze na popisima za zaštitu. Primjerice vodomar, štekavac i čigre predstavljaju temelj za uspostavljanje Nacionalne ekološke mreže svih značajnih prirodnih područja u našoj zemlji.

Ovdje nije samo riječ o broju staništa već i njihovoj rijetkosti. Rukavci, strme obale i sprudovi su na europskoj razini vrlo rijetka slika, pogotovo oni očuvani. Staništa kratko traju i ovise o nepredvidivoj dinamici rijeke te se stoga opiru ljudskoj težnji za stalnim granicama i popisima.

Podijelite ovaj post